Karakteristika pobune je bila uništavanje strojeva.
Kako kaže wikipedia, uništavanje strojeva bilo je i ranije, jer 1721. predviđena je stroga kazna deportacije zbog uništavanja stroja, da bi tijekom pobune i nakon nje kazna pooštrena smrtnom kaznom.
Užasne li bizarnosti.
Danas možeš ubiti ljude koliko god hoćeš, ali maksimalno što ćeš dobiti je dugogodišnji zatvor, a pred koju stotinu godina za razbijanje stroja slijedila je smrtna kazna.
Tehnologija i industrijska revolucija trebala je tobož pomoć čovjeku i čovječanstvu da bolje živi, a rezultat je da su strojevi vrijedniji od ljudi.
Pobuna se događala kad se već razmahala industrijska revolucija u kojoj je prednjačila Engleska.
Značajka prve kao i ostalih industrijskih revolucija je zamjena ljudi sa strojevima.
U Engleskoj su se pobunili tekstilni majstori jer su novi tkalački strojevi pokretani vodenom parom uvelike njihov zanat učinili nepotrebnim.
Umjesto njih, profita gladni kapitalisti zaposlili su nekoliko puta manje tek priučenih radnika koji su radili za manju plaću i kojima su često životi bili ugroženi od 'hirovitih' strojeva koji su se prvi puta pojavili u ljudskoj povijesti.
Ovo bi trebalo naglasiti jer se često ne zna, nisu se pobunili najniže plaćeni radnici s najnižim znanjem i vještinama, pobunili su se majstori čije je znanje i vještina postalo obsolentno kad su se pojavili novi, umjetno pokretani strojevi.
Također, dobrobit od industrijske revolucije i velikog skoka u produktivnosti nisu imali radnici, jer kako napisah, sad više nisu radili majstori koji su ili izgubili posao ili su nastavili raditi za novim strojevima za manju plaću.
Naglo bogaćenje su zato doživjeli vlasnici novih tvornica i svi oni koji se bave trgovinom financijama i špekulacijama.
Staro plemstvo koje je titule dobilo u bitkama je zamjenjeno s 'plemstvom' profita i industrijske inovacije.
Engleska je bila tada veliki izvoznik poznatog engleskog štofa.
Tako da su industrijalci bez obzira na porast produktivnosti zapošljavali sve više i više nekvalificirane radne snage koja je u pravilu dolazila sa sela u kojima su 'ovce pojele ljude'.
To je bilo prvi puta u povijesti da se više isplatilo imati ovce nego istu zemlju obrađivati poljoprivredom.
Jasno da na istom području može biti puno više poljoprivrednika nego stočara i tako su ovce, to jest trka za profitom, ispraznila sela i tamošnji tradicionalni organski život te naselila seljake, sada kao proletarijat, u gradove.
Kamo su novopećeni bogataši mogli iskoristiti svoje novo bogatsvo?
Mogli su kupovati zemlju i nekretnine od seljaka bez posla ili od upropaštenih starih zemljoposjednika.
I to su većinom činili, zemlja se je sve više koncentrirala u vlasništvu manjine koju čini trgovački sloj.
Ali nisu svi mogli samo kupovati zemlju, zemlja je ograničena.
Stoga se je novo bogatstvo dobijeno zbog industrijske revolucije prelilo u uslužne djelatnosti, jer su novobogataši htjeli imati puno slugu i sluškinja.
Na obalama toplih mora nikla su ljetovališta za bogataše.
Pojavio se je turizam, isprva samo elitni.
Koncem 19.st. tako se je malo selo smješteno oko jednog samostana - opatije na Kvarneru uz vrlo dobru mikro-klimu pretvorilo u opatijsku rivijeru s elitnim hotelima, vilama, kasinima, kupalištima i šetalištima uz more za gospodu buržuje.
Jel trebamo biti nešto posebno ponosni što su ribari, težaci i domaćice postali konobari, kuhari, sluškinje i sluge svakojake vrste među prvima u Europi?
Vjerujem da je Opatija bila ljepša pred 200 godina i da su ljudi tamo, iako ih je bilo kudikamo manje nego danas, normalnije i organskije živjeli.
Posebno sam siguran da su plaže bile ljepše bez betona i načičkanih turista.
Kad je kapitalistička neorganska država upotrijebila državno nasilje da spriječi 'ubijanje' strojeva, i kad je ludizam bio poražen, niknuo je turizam.
Ne samo turizam, nego sve uslužne djelatnosti koji su vezane uz zabavu.
I kad su uslijedile nove industrijske revolucije sa sve sofisticiranijim strojevima, robotima, računalima i nadolazećom umjetnom inteligencijom, posve je jasno da će samo mali dio čovječanstva proizvoditi nešto korisno, svi ostali su u nekoj grani industrije zabave ili marketinga.
I nisu već desetljećima sluge i sluškinje u turizmu samo za šačicu bogataša, hiper produkcija zahvaljujući tehnologiji omogućava da sad i obični ljudi budu turisti i oni koji troše novac na industriju zabave (iako rade neki od njih u industriji zabave).
Tehnologija nije tako oslobodila čovjeka (a jedini smisao je osloboditi ga od ropstva grijehu), nego ga je dodatno zarobila u hedonizmu (dakle u grijehu).
Kao što sam napomenuo, nadolazaća nova tehnološka revolucija koja se temelji na umjetnoj-računalnoj inteligenciji (iako to nije prava inteligencija odnosno um kojeg imaju samo Bog, anđeli i ljudi) izbaciti će mnoge dosadašnje poslove.
Sredstva prijevoza, automobili, kamioni, brodovi, letjelice, vlakovi više ne će trebati ljude.
Klasične trgovine i svi ljudi u njima ostati će bez posla, jer roba će se naručivati preko računala, proizvoditi će se u robotiziranim tvornicima bez ljudi, skladištiti će se bez skladištara, prijevoziti će se bez posade broda, vozača ili pilota od jednog kraja svijeta na drugi, i biti će dostavljana do konačnog kupca bez poštara i naplaćena bez blagajnice.
Pred koju godinu pokazalo se je da umjetna inteligencija može čitati skrivena i deformirana slova i brojke.
Recimo kad idete na državni katastar preko interneta, prije nego što dobijete odgovor na pitanje za neku katastarsku česticu, aplikacija traži da odgonetnete skrivena deformirana slova ili brojke na namjerno zbrčkanoj slici.
I ako unesete ispravni niz znakova onda aplikacija zna da ste čovjek, a da niste neki program koji može tako redom nizati zahtjeve dok ne skine sve podatke sa servera.
Problem s tom aplikacijom je što danas nije teško napraviti program koji će ispravno pronaći ta deformirana slova i brojke i to brže i bolje nego ljudi.
U toj tehnologiji računalo će bolje prepoznavati i reagirati na događanja na cesti nego vozač.
To 'duboko učenje' računala učiniti će da ljekari opće prakse budu obsolentni, računalo će imati podatke o milijunima ljudi, njihovim bolestima, simptomima, reakciji na lijekove itd. te će dati bržu i bolju dijagnozu nego većina liječnika.
Računalo može 'duboko naučiti' kakve slike ljudi vole, naučiti će to opet od velikih baza podataka, i onda može napraviti slike koje će ljudi teško razlikovati dal su ljudske ili od umjetne inteligencije.
Već se proizvode umjetne prostitutke.
U jednoj državi arapskog zaljeva postavljeni su umjetni policajci.
Umjetna inteligencija dakako da može zamijeniti kuhare.
Banke u smislu ureda u koje ulaze klijenti radi informacija ili radi uplate-isplate već jesu zamjenjene bankomatima, ali i sve informacije i sklapanje ugovora koje danas rade ljudi, mogu raditi računala s novom umjetnom inteligencijom.
Posao državne ili mjesne uprave mogao bi biti potpuno zamjenjen računalima.
Adio državna birokracijo.
Dakako i školstvo.
Vidimo da će nova industrijska revolucija izbaciti sada ljude i iz uslužnih djelatnosti.
Ako se pojave androidi poput spomenitih umjetnih prostitutki, ljudi će postati obsolentni i u industriji zabave, i u turizmu.
Sad se pojavljuju računala koja postaju autonomna, pokretnija i opasnija od čovjeka i u sferi redarstva i vojske.
Samo još nedostaje da novoredna sekta u nedostatku svećenika, redovnika i redovnica iste zamijeni s umjetnom inteligencijom.
Što će onda uopće ljudi raditi osim biti robovima hedonizma?
Ima li još vremena i mogućnosti da se ludizam opet vrati na scenu?
Gospodari svijeta imaju soluciju za micanje svih ljudi iz gospodarstva.
Zove se opći ili temeljni prihod (basic income, universal income).
Elite, zasad tiho i pojedinačno, predlažu donošenje zakona po kojem će država, a možda i jedna svjetska država, davati svim građanima (države, a možda i svijeta) prihod svaki mjesec, radio ili ne radio svi imaju pravo na taj prihod.
To je mamac koji će malo tko odbiti, a voditi će do potpunog ropstva čovječanstva državi to jest elitama.
Ljudi će postati kao telci za tovljenje, ništa ne će proizvoditi niti korisno raditi.
Dobijat će periodično novac, vjerojatno elektronski jer papirnatog više ne će biti (budući se elektronski lako kontrolira i može se nekome po potrebi oduzeti ako je politički nekorektan dok ljudi izvan mreže ne će moći ništa kupiti niti prodati kako opisuje Otkrivenje) kojeg će trošiti na hranu, piće i zabavu.
Vjerojatno i na drogu, jer kao što vidimo u svijetu je trend legalizacije marihuane, a kad bude legalizirana marihuana, zašto ne bi država proizvodila neku 'somu' koja će telce za tovljenje još više držati telcima.
Ako čitate ovaj članak i pratite blog, onda vjerojatno imate simpatije za ludite.
Luditi su bili u pravu.
Organsko društvo ne smije dozvoliti nešto što obećaje brda i doline, ako nema dokaza da ta brda i doline stvarno postoje, nego se možda tamo nalazi pakao.
Glupo se je uputiti na put u nepoznato u kojem nas vode nepoznati ljudi.
Nepoznati ljudi su bili pred tri stoljeća znanstvenici okultisti, filozofi napretka i prosvjetiteljstva, a nakon njih industrijalci i bankari iza kojih je stajala liberalna i sekularna država i koji su učinili kraj organskom društvu.
Ljudsko društvo može pristojno i kvalitetno živiti bez strojeva (a kao izvor dodatne radne snage da budu konji, volovi, krave, magarci, jakovi ...).
Zašto je Engleska morala uništiti selo tako da ovce pojedu ljude kako bi čim više izvozila svoj štof?
Zašto ne bi svaka ljudska zajednica na svojem području nastojala proizvoditi čim raznovrsnije kako bi tako zadovoljila sve potrebe stanovništva, nego se mora usko specijalizirati u nekoj vrsti proizvodnje ili kao kod nas u sluganstvu turizma i onda sve drugo uvoziti iz drugih krajeva svijeta?
Zar nije jasno da globalizirana mreža nije kraljevstvo Krista nego Antikrista te da povezivanje preko svjetske trgovine i računalnih mreža dovodi do vlasti čovjeka bezakonja?
A put do ovdje gdje se nalazimo krenuo je od lažnog obećanja dobrohotnosti tehnologije i napretka.
Ili zar su kapitalisti odnosno poduzetnici iznad društva u društvu?
Očito su bili tim više što je engleska država smrtnom kaznom kažnjavala ludite.
Postavljam si pitanje gdje su bili kršćanski teolozi, filozofi, biskupi i pape kad je započela industrijska revolucija.
Jel netko od njih barem posumnjao kako to ne će dobro završiti.
Nema komentara:
Objavi komentar
Komentiranje sam opet (4. svibnja 2023) dopustio videći da ima sve manje mjesta na net-u bez cenzure.