Božićni post

U vremenu smo Božićnog posta koji traje 40 dana prije Božića, Roždestva Isusa Hrista.
Da me ne bi netko optužio kako sam postao 'četnik', roždestvo znači rođenje na crkvenoslavenskom, a i na istom jeziku Pomazanik-Mesija se naziva prema grčkom izvorniku Hrist. Na zapad to jest u latinski došla je riječ Christus od grčkog Hristos i koja se je s vremenom počela izgovarati drugačije, pa je u hrvatski jezik, pod utjecajem raskolničkog Rima koji se je pošto poto htio razlikovati od 'grka', na kraju prihvaćena riječ Krist.
Posve sam siguran da su stari Hrvati u prvom tisućljeću izgovarali Hrist, a ne Krist.
Vratimo se na post.
Započeo je kao i svake godina 16. studenog i traje do 25. prosinca, do Roždevstva Gospodnjeg.
Prema građanskom-rimokatoličkom-grgurijanskom kalendaru to je od 28. studenog do 7. siječnja.
Crkva taj kalendar odbacuje kao i carigradskog patrijarha koji ga je ubacio nakon prvog velerata, a sve u masonskom cilju ujedinjavanja svih religija svijeta.
Obilježje ovog posta je za prilike modernih rimokatolika vrlo strogi post koji je utvrđen na davnim ekumenskim koncilima Crkve.
Dakle u ovom razdoblju do Roždestva Gospodnjeg nema jedenja mesa, niti jaja niti mliječnih proizvoda.
U neke dane je post na kuhanoj biljnoj hrani na vodi, u neke dane se dozvoljava dodavanje ulja na kuhanu biljnu hranu, dok je u subotu i nedjelju dozvoljena riba.
Kroz ovo razdoblje Crkva nas liturgijski podsjeća na vrijeme Starog zavjeta dok su pobožni Izraelci čekali Hrista.
Stoga je i propisan ovaj post, kao što su isti pobožni Izraelci molili i postili da čim prije dođe Mesija.
Sv.Ivan Krstitelj je posljednji i najveći među svecima SZ, jer je preteča Hristov, jer je pozivao narod da se pokaje i krsti pred dolazak Hrista.
To nam je činiti u ovom postu, držati se propisane forme, i istovremeno čisteći svoje srce pokajanjem sve radi Onog koji se je radi našeg spasenja utjelovio i podnio muku, koji nam je objavio kako nam je došao dati život u izobilju, a to drugim riječima nazivamo pobožanstvljenjem, deifikacijom, teozis.
Svakako da su neprilične 'adventske svetkovine' koje su se svugdje na zapadu, pa onda i kod nas, udomaćile kroz posljednja desetljeća.
Oni koji se priključuju tim ovosvjetskim svetkovinama slave Mamona (rimskog boga Merkura ili grčkog Hermesa, ustvari Sotona pod drugim imenima), a ne Božić.
Hristjani pak kroz nadu i skrivenu radost za vrijeme pokajanja i posta očekuju Hrista, znajući kako se dvojici gospodara ne može služiti.