Michoacan: ili mi ili oni

Michoacan je država(provincija) u Meksiku.
U državi praktično vlada narko kartel koji svoje zločinačke namjere skriva pod imenom templara križara . 
Dugo godina teroriziraju seljake i građane na čudovišne načine.
Pogađate, državna vlast je nemoćna uništiti narko-kartel, kako je to već uobičajeno u demokratskoj državi s političarima koji nisu potekli iz naroda, nego znaju dobro osjetiti kod koga je moć. 
Mediji su naravno opet u službi demokracije, odnosno vladajućih 'templara'.

I onda su seljaci, ribari, obrtnici, liječnici ... shvatili da ako moraju umrijeti zbog terora kriminalaca vezanih ruku i povezom preko očiju, da će radije umrijeti s puškom u ruci.
Neki su i poginuli, ali rezultat je bio da su odbacili od svojih mjesta kriminalce i njihovu vlast (narko kartel je naplaćivao 'zaštitu' preko svojeg poreza).
Našim riječnikom, ti ljudi su postali doslovni domobrani i za dom spremni.
Pri tome kad su na vojnoj dužnosti, kad stražare ili su kod kontrolne točke na ulazu u njihova naselja, ne dobivaju nikakvu plaću. Nakon straže odu raditi u polje ili na neko drugo radno mjesto.
Dok je postojeća meksička država ili vlast u toj provinciji-državi tolerirala kriminalce ili s njima potajice surađivala, ljudi su sami stvorili i obranili svoju 'državu'.
Ti ljudi su stvorili jaki osjećaj ili mi ili kriminalci koji se zovu templarima.
Oni su na putu po kojem mogu postati organska država kakav je bio Rim na početku.
Vjerojatno se ne će njihova vlast nikad u to preobraziti, ali kad bi imali volje, znanja i umješnosti, oni bi mogli oformiti osim vojne i redarstvene, pravosudnu vlast i time bi postali prava država. Meksiko bi im mogao dati potpunu autonomiju, da budu doista država, a ne samo na papiru.
Vlast u Meksiku bi imala nadležnost jedino organizirati zajedničku obranu ako netko izvana napadne granice Meksika ili ako se dogodi bilo što što ugrožava sve države (epidemije, potresi ...)
Mislim da su tako u početku bile zamišljene SAD.
Liječnik koji je na čelu 'domobranstva', je pretpostavljam ateist ili nekatolik.
Zato ističe u razgovoru da su odlučili odbaciti svaku religioznu identifikaciju.
S druge strane vidimo duge borce koji spominju Boga i BDM iz Guadalupe.
Tu može nastati podjela koja bi mogla destabilizirati takvu potencijalnu i hipotetsku državu. Država bez religije propada jer nema moralnog uporišta, država koja ima više religija propada jer se različiti pogledi na moral i budućnost suprostavljaju i vode do destrukcije zajedničkog 'mi', na nekoliko 'mi' koji se bore za dominaciju ili za odvajanje iz zajedničke države. 
Da je NDH opstala, prije ili kasnije bi popucala po religioznoj podjeli.

Uzeo sam ovaj zanimljiv meksički fenomen zato što mislim da, koliko god to izgledalo sad nemoguće, slično se može dogoditi kod nas i šire u Europi.
Ako EU i tobožnje nacionalne države ne mogu zaštiti starosjedioce od najezde stranaca i sve očitijeg terora stranaca nad domorocima, ovi posljednji (ali koji su prvi došli odnosno stoljećima prije njihovi preci) imaju samo dvije opcije.
Prepustiti se događajima kakvi se odvijaju dosad - nestati kao narod, boriti se za opstanak kao što su se izborili seljaci Michoacana.
Države koje ne mogu, ili ne žele zatvoriti svoje granice prema onima koji dolaze da bi ostali i postali većinom, de facto ne postoje.
Zamislimo da je 2050.god. i ono što sad zovemo Njemačkom je kalifat, a potomci onih koji su utemeljili njemačku državu su u nemoćnoj manjini.
I da nekim čudom i dalje postoji istočna Njemačka u kojoj pučanstvo nekoliko puta brže raste od zapadnog njemačkog kalifata.
Može li itko tko nije slijep i ne pozna povijest muhamedanstva reć, da će kalifat dozvoliti istočnim Njemcima da u milijunskom broju uđu i tako opet Njemačku pretvori u državu s njemačkom kršćanskom većinom?
Uvijek pobjeđuje onaj tko ima svoj 'mi' u sukobu s individuama, ma koliko te individue bile brojne.
Narko-kartel je mogao nekažnjeno terorizirati seljake dok se oni nisu postavili kao 'mi'. U tom srazu narko-kartel, koji po svojoj definiciji ima svoj 'mi', mogao je i pobijediti. U svakom ratu je neizbježen rizik poraza.
Ali svaki poraz je prihvatljiviji nego puzati pred osvajačem.
Europljani, pri tome mislim na prave čiju su preci stoljećima na tlu Europe, ako žele opstati (ali i to je upitno, većina su hedonisti i ako izbije kakav sukob pobjeći će daleko gdje mogu opet živjeti egoistično hedonistički), morat će opet postati muškarcima, a žene ženama.
U ovom ratu protiv narko-kartela nisu žene organizirale domobrane, nego su slijedile svoje muževe. To nam i sv.Pismo govori kako žene ne smiju voditi muževe, nego obrnuto. 
Isto, kako će žene slijediti svoje muževe kad oni nisu pravi muškarci, borci, zaštitnici?
U ovoj najezdi muhamedanaca, mladih i odlučnih muškaraca, na efeminizirane Europljane, velika je vjerojatnost da će bijele Europljanke radije odabrati za svoje muževe njih, nego svoje metroseksualce i ljevičare, makar bile jedna od četvero žena svojeg 'mladoženje'.
Na koncu, ovo što se je dogodilo je Božja kazna. I još ono gore što će tek uslijediti.
Dok smo živi, uvijek možemo od Boga zatražiti milost i oproštenje, a svi smo krivi. Možda će naša velika krivnja biti operena u našoj mučeničkoj krvi.
U tom slučaju ne možemo nikako i nikad izgubiti rat.
Svrstajmo se uz pobjedničku Kristovu vojsku dok imamo vremena.
Pružaju nam se velike prilike za pravu pokoru.

- T.Shoebat piše što se recentno događa s 'domobranima' Michoacana, meksička vlast je vođu strpala u zatvor.
Izgleda kao da narko-kartel dobiva rat. Naravno da ga ne može dobiti makar povješao sve domobrane,jer posljednja bitka koja sve riješava je tek pred nama.
- po okultnoj praksi i groznim ubijanjima, vidljivo je da su 'templari' neopogani, da se možda čak radi o obnavljanju azteške sotonske religije, izgleda da će sve zlo izaći van prije samog konačnog obračuna